Rezultati istraživanja o stanju u području ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske

 

Na tiskovnoj konferenciji održanoj u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu predstavljeni su rezultati znanstveno-istraživačkog projekta Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2023.

Sudionicima su se uvodno obratili prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta Pilar, g. Željko Petković univ.spec.crim., pomoćnik ravnatelja HZJZ-a i prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica projekta. Rezultate je predstavila znanstvena voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Renata Glavak Tkalić, znanstvena savjetnica u Institutu Pilar.

 

STANJE U PODRUČJU OVISNOSTI 2023. GODINE

 

DUHAN

• U vrijeme istraživanja duhan je pušilo 37.9% odraslih i 38.1% mlađih odraslih.
• Muškarci su pušili češće od žena (42.8% muškaraca i 33% žena).
• Najviše pušača bilo je u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (42.5%) i između 35 i 44 godine (40.8%).

 

ELEKTRONIČKE CIGARETE (E-CIGARETE, UREĐAJI ZA ZAGRIJAVANJE DUHANA)

• E-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana u trenutku istraživanja koristilo je 12% odraslih i 19.3% mlađih odraslih, odnosno gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba koristila je e-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana.

 

ALKOHOL

• U godini koja je prethodila istraživanju neko alkoholno piće konzumiralo je 77.7% odraslih i 82.4% mlađih odraslih.
• Muškarci su godini koja je prethodila istraživanju pili alkohol češće nego žene (84% muškaraca i 71.3% žena).
• U svim dobnim skupinama prevalencija konzumacije alkohola u godini koja je prethodila istraživanju bila je iznad 65%, a najveća je bila u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (85.1%).

 

LIJEKOVI

• U godini koja je prethodila istraživanju sedative ili trankvilizatore je uzimalo 22% odraslih i 13.5% mlađih odraslih.
• Prevalencija uzimanja sedativa ili trankvilizatora u godini koja je prethodila istraživanju bila je veća kod žena (25.6%) nego kod muškaraca (18.3%).
• Najveća prevalencija konzumacije sedativa ili trankvilizatora u godini koja je prethodila istraživanju utvrđena je u dobnoj skupini između 55 i 64 godine (35.2%).

 

ILEGALNE DROGE

• Barem jednom u životu neku ilegalnu drogu uzelo je 26% odraslih i 37.3% mlađih odraslih. Najveća prevalencija uzimanja bilo koje ilegalne droge barem jednom u životu utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (42.4%). Znatno više odraslih muškaraca nego žena uzelo je neku ilegalnu drogu barem jednom u životu (32.5% muškaraca naspram 19.6% žena), odnosno svaki treći muškarac i svaka peta žena.
• U posljednjih godinu dana 9.9% odraslih uzimalo je neku ilegalnu drogu, odnosno svaka deseta odrasla osoba te 18.3% mlađih odraslih, odnosno gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba.
• Najčešće korištena ilegalna droga bio je kanabis. Barem jednom u životu kanabis je konzumirala svaka četvrta odrasla osoba (24.6%) i više od trećine mlađih odraslih (35.9%). Najveća životna prevalencija konzumacije kanabisa utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (40.6%), a znatno češće su ga uzimali muškarci (30.6%) nego žene (18.5%).
• Kanabis je u godini koja je prethodila istraživanju uzimalo 8.8% odraslih i 16.6% mlađih odraslih. Najveće prevalencije uzimanja kanabisa u posljednjih godinu dana utvrđene su u dobnim skupinama između 15 i 24 godine (18%) i između 25 i 34 godine (15.4%).
• Životne prevalencije uzimanja ilegalnih droga osim kanabisa bile su do 6% (kokaina 5.8%, amfetamina 4.5%, ecstasya 4.5%, LSD-a 2.1%, heroina 0.7% i metaamfetamina 0.4%.
• Najčešće uzimana ilegalna droga osim kanabisa, u godini koja je prethodila istraživanju, bio je kokain, kojeg je uzimalo 2.6% odraslih i 4.2% mlađih odraslih. Kokain su češće uzimali muškarci nego žene (3.9% muškaraca i 1.2% žena). Najveće prevalencije uzimanja kokaina utvrđene su u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (4.6%), između 35 i 44 godine (3.9%) i između 15 i 24 godine (3.6%).

 

„NOVE DROGE“

• Životna prevalencija uzimanja bilo koje „nove droge“ među odraslima bila je 1.8%, dok je među mlađim odraslima bila 3.4%. Najveća životna prevalencija uzimanja bilo koje „nove droge“ utvrđena je u najmlađoj dobnoj skupini, između 15 i 24 godine (3.8%).

 

IGRE NA SREĆU

• Oko trećine odraslih (32.8%) i mlađih odraslih (33.4%) igralo je igre na sreću u godini koja je prethodila istraživanju.
• Prevalencija igranja igara na sreću u godini koja je prethodila istraživanju utvrđena bila je veća kod muškaraca (40.5%) nego kod žena (25.3%).
• Najveća prevalencija igranja igara na sreću u posljednjih godinu dana utvrđena je u dobnim skupinama između 35 i 44 godine (35.8%) i između 25 i 34 godine (34.8%).
• U mjesecu koji je prethodio istraživanju najčešće igrane igre na sreću među odraslima bile su Eurojackpot (9.8%), loto (7.8%) i kladioničke igre (6.6%) te lutrija odnosno srećke (5.7%).

 

VIDEOIGRE

• Prevalencija igranja videoigara u godini koja je prethodila istraživanju bila je 29.6% među odraslima i 52.7% među mlađim odraslima.
• Muškarci su igrali videoigre češće od žena (37.2% muškaraca i 22.1% žena).
• Najveća prevalencija igranja videoigara u posljednjih godinu dana utvrđena je u dobnoj skupini između 15 i 24 godine (65.6%).
• Na razini populacije najčešće su se igrale „ležerne videoigre“ (npr. igre kartama) – 8%, zatim sportske igre (npr. FIFA) -3.8%. Slijede strateške igre, avanture i pucačke igre (do 2.5% na razini opće populacija). Videoigre je najviše odraslih igralo na mobilnom telefonu (12%), dok su mlađi odrasli podjednako igrali na mobitelu i računalu (oko 17%).

 

DRUŠTVENE MREŽE

• Prevalencija korištenja društvenih mreža u godini koja je prethodila istraživanju bila je 78.3% među odraslima i 95.4% među mlađim odraslima.
• Žena su koristile društvene mreže nešto češće od muškaraca (81.1% žena i 75.6% muškaraca).
• Najveća prevalencija korištenja društvenih mreža u posljednjih godinu dana utvrđena je u dobnoj skupini između 15 i 24 godine (97.3%).
• U mjesecu koji je prethodio istraživanju najviše odraslih je koristilo Facebook (40.9%), zatim Instagram (19.9%) i TikTok (9.6%), dok su mlađi odrasli su najviše koristili Instagrama (41%), potom Facebooka (23.8%) i TikToka (20.4%).

Više na: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/predstavljanje-rezultata-istrazivanja-o-stanju-u-podrucju-ovisnosti-u-opcoj-populaciji-republike-hrvatske/