Međunarodni dan svjesnosti o predoziranju – 31.08.2024.

https://www.hzjz.hr/aktualnosti/medunarodni-dan-svjesnosti-o-predoziranju-31-kolovoza-2024/

 

 

31. kolovoza 2001. u Melbourneu je započelo obilježavanje Međunarodnog dana podizanja svijesti o predoziranju koji ima za cilj povećati osviještenost i informiranost o navedenom problemu i smanjiti stigmu smrti povezanih s drogom. Obilježavanje navedenog dana je ujedno i prilika za poticanje rasprave o prevenciji predoziranja utemeljenoj na znanstvenim dokazima i sveobuhvatnim politikama o drogama. Od 2012. godine Međunarodni dan svjesnosti o predoziranju vodi neprofitna australska javnozdravstvena organizacija Penington Institute. Penington Institute kao globalni organizator Međunarodnog dana svjesnosti o predoziranju povezuje iskustva iz stvarnog života i znanstvena istraživanja kako bi se unaprijedila sigurnost zajednice u vezi s drogama, uključujući alkohol i lijekove. Zagovara se i potreba za redovitim pružanjem osnovnih informacija o dostupnim tretmanskim uslugama i programima podrške kako bi se smanjile štete povezane s drogama i informiralo o riziku od predoziranja i mogućim načinima prevencije.

Prema posljednjem izvješću UN Ureda za droge i kriminal o stanju problematike droga u svijetu, 2022. godine nastavljen je rastući trend smrtnih slučajeva povezanih s uporabom droga, koji se uočava od 2019. godine. Procjenjuje se da posljednjih godina u svijetu godišnje umire najmanje 160 000 ljudi izravno zbog uporabe droga. Najčešći uzrok smrti povezanih s uporabom droga su bolesti jetre i HIV/AIDS-a te predoziranja drogom, a opioidi su primarni uzrok smrti izravno povezanim s uporabom droga. U Europskom izvješću o drogama 2024., procjenjuje se da su se u Europskoj uniji 2022. godine dogodila najmanje 6 392 smrtna slučaja od predoziranja drogama. Stopa smrtnosti od predoziranja u Europskoj uniji 2022. procijenjena je na 22,5 umrlih na milijun stanovnika u dobi od 15 do 64 godine. Stope smrtnosti zbog predoziranja obično su 3 do 4 puta veće među muškarcima u usporedbi sa ženama, pri čemu su najviše pogođeni muškarci u dobi od 25 do 39 godina. Procjenjuje se da je broj smrtnih slučajeva od predoziranja u Europskoj uniji među osobama u dobi od 50 do 64 godine porastao za 69 % između 2012. i 2022. (za 43 % među ženama i za 101 % među muškarcima). Opioidi, uključujući heroin i njegove metabolite, često u kombinaciji s drugim tvarima, prisutni su u tri četvrtine (74 %) smrtonosnih predoziranja prijavljenih u Europskoj uniji 2022.

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je od 2019. do 2023. zabilježeno ukupno 468 smrtnih slučajeva izravno povezanih s uporabom droga (2019: 97, 2020: 99, 2021:77, 2022:102 i 2023:93). Tijekom promatranih godina, većina osoba umrla je od predoziranja opijatima (2019: 73,2 %; 2020: 81,8 %; 2021: 76,6 %, 2022: 70,6 %, 2023: 71 %), zatim zbog predoziranja uzrokovanog uporabom više ili neodređenih supstanci (2019: 13,4 %; 2020: 12,1 %; 2021: 10,4 %; 2022: 18,6 %; 2023: 15,1 %), te ne-opijatskih supstanci (2019: 13,4 %; 2020: 6,1 %; 2021: 13,0 %; 2022: 10,8 %; 2023: 14,0 %). Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u bazi hospitalizacija tijekom 2023. godine zabilježeno je 124 hospitalizacija kod kojih je glavna otpusna dijagnoza bila otrovanje narkoticima i psihodislepticima, antiepilepticima, sedativima-hipnoticima i antiparkinsonicima te otrovanje psihotropnim lijekovima. U posljednjih sedam godina broj hospitalizacija zbog navedenih uzroka je u padu za 43%. Tijekom 2023. godine zabilježeno je 39 dolazaka u dnevne bolnice na liječenje i skrb zbog otrovanja narkoticima i psihodislepticima, antieptilepticima, sedativima-hipnoticima i antiparkinsonicima te psihotropnim lijekovima

Uporaba droga prepoznata je kao uzrok smrtnosti koji se može prevenirati, a razni nacionalni i međunarodni strateški dokumenti, smjernice i standardi preporučuju provedbu javnozdravstvenih odgovora koji obuhvaćaju mjere za smanjenje smrti povezanim s uporabom droga. U okviru intervencija za smanjenje smrtnih ishoda uzrokovanih predoziranjem, previđeni su i programi „kućnih doza“ naloksona koji obuhvaćaju kombinaciju edukacije o rizicima od predoziranja i edukaciju o pružanju prve pomoći te distribuciju naloksona osobama koje potencijalno mogu svjedočiti predoziranju s ciljem smanjenja smrtnosti od predoziranja.

Prepoznajući važnost ulaganja u osnaživanje kapaciteta za pružanje kvalitetnih odgovora, Ministarstvo zdravstva kroz javne natječaje financira programe koji se u području smanjenja šteta provode od strane udruga. Također, od 2015. u primjeni su i Smjernice za programe smanjenje šteta povezanih sa zlouporabom droga koje su evaluirane tijekom 2023. Iako su programi smanjenja šteta u Hrvatskoj dio javnozdravstvene politike i provode se već skoro 30 godina, a u okviru kojih se osobama koje koriste droge pruža niz usluga od informiranja i savjetovanja, anonimne i besplatne zamjena šprica i igala, testiranja na virusne hepatitise, HIV i spolno prenosive bolesti do supstitucijske terapije, u Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećem Akcijskom planu za razdoblje do 2026. planirane su mjere za daljnje jačanje ovih programa te razvoj i uvođenje inovativnih programa, lijekova i proizvoda za smanjenja šteta.

Stoga su u suradnji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u pripremi nove Smjernice smanjenja šteta kojima će se dodatno osigurati dostupnost znanstveno utemeljenih i učinkovitih intervencija smanjenja šteta te poboljšati suradnja ustanova u njihovoj provedbi, ali i nekoliko inovativnih programa.

Budući da su učinkovite mjere za sprječavanje predoziranja nedostajale u trenutnim odgovorima te je upotreba naloksona bila ograničena na zdravstveno osoblje, u koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u razdoblju od 2019. do 2021. proveden je projekt „Procjena rizika od predoziranja (opioidnim) drogama kod osoba s problemom ovisnosti“ s ciljem identifikacije problema, te utvrđivanja navika uporabe droga i rizičnih ponašanja koja mogu dovesti do predoziranja. Na temelju rezultata navedenog Projekta, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je tijekom 2023. s ciljem smanjenja smrtnih ishoda uzrokovanih predoziranjem opioida izradio Pilot projekt uvođenja kućnih doza naloksona. Projekt će se provesti u dvije faze tijekom 2024. i 2025. a u okviru istog se uvodi nalokson u obliku nazalnog spreja NYXOID na tržište Republike Hrvatske koji će se distribuirati u suradnji s mrežom Službi za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, kaznenim tijelima, udrugama koje provode programe smanjenja šteta i terapijskim zajednicama, krajnjim korisnicima koji su izloženi visokom riziku od predoziranja. Ovime će Hrvatska postati 17. država članica EU koja je osigurala dostupnost kućnih doza naloksona. U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo povodom predstavljanja početka Pilot projekta održat će se skup i edukacija o primjeni naloksona, 6. rujna 2024. u Zagrebu.

Pored navedenog, s ciljem unaprjeđenja kvalitete podataka o akutnim intoksikacijama drogama u koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u pripremi je i Pilot projekt praćenja intoksikacija drogama i novim psihoaktivnim tvarima u Gradu Zagrebu te ustrojavanje kliničko-toksikološke mreže unutar Sustava ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u Republici Hrvatskoj. Cilj je pružiti detaljne informacije o prirodi i opsegu šteta povezanih s uporabom droga poput kanabisa, kokaina, heroina i drugih opioida, amfetamina, višekratne uporabe droga s alkoholom, kao i nemedicinske uporabe lijekova na recept i bez recepta te novih psihoaktivnih tvari ali i osnažiti kapacitete za prepoznavanje zdravstvenih šteta povezanih s uporabom droga čime će se omogućiti kvalitetno praćenje aktualnih trendova, prepoznavanja novih rizika i pravovremeni javnozdravstveni odgovori.