Psihostimulansi oštećuju srčanu funkciju
Broj hitnih slučajeva povezanih s uporabom psihostimulansa koji na kraju završe u bolnicama svakim danom je sve veći.
Na hitnim bolničkim prijamima sve je više mladih koji se javljaju radi boli u prsima, aritmija ili novih slučajeva zatajenja srca bez prethodne kardiološke anamneze, ali s pozitivnim toksikološkim testom na neki od amfetamina.
U kohortno istraživanje koje je proveo prof. Garel sa Sveučilišta u Montrealu bilo je uključeno 137 000 pacijenata s nekim od poremećaja uzimanja psihoaktivnih tvari.
Autori su uspoređivali kardiovaskularni utjecaj poremećaja uzimanja stimulansa u odnosu na poremećaj uzimanja nestimulansa.
Rezultati pokazuju da su osobe ovisne o stimulansima imale 37% veći rizik od velikih štetnih kardiovaskularnih događaja (MACE), uključujući infarkt miokarda, moždani udar, zatajenje srca ili smrt, u usporedbi s pacijentima s poremećajem uzimanja nestimulansa.
Čak i nakon ujednačavanja demografskih i kliničkih kriterija, smrtnost je ostala za 23% veća.
Ovi rezultati pokazuju da uporaba stimulansa nosi izrazit i značajan kardiovaskularni rizik, čak i unutar već ranjive populacije.
Metamfetamin je u posljednje vrijeme potpuno drukčiji.
Nacionalna procjena prijetnje drogama Američke agencije za narkotike (DEA) za 2025. godinu izvještava da se otprilike 98% metamfetamina zaplijenjenog u SAD-u sada proizvodi korištenjem fenil-2-propanona, koji daje veću čistoću i potentnost od sinteze na bazi efedrina. Istovremeno, metamfetamin se sve više miješa s fentanilom.
Laboratorijske analize DEA-e pokazuju da je gotovo 40% metamfetamina pomiješano s potencijalno smrtonosnim dozama fentanila.
Time se povećala potentnost i smrtonosnost današnje ponude metamfetamina.
Tobolski i sur. navode da je uporaba metamfetamina povezana sa zatajenjem srca, ishemijskim moždanim udarom i plućnom hipertenzijom te naglašavaju da se ta stanja često javljaju kod inače zdravih odraslih osoba.
Preklapanje između ovisnosti, neurotoksičnosti i kardiovaskularnih oštećenja stavlja metamfetamin u središte psihijatrije, kardiologije i javnog zdravstva.
Za psihijatre, ovi rezultati iziskuju širi pogled na to što liječenje poremećaja uzimanja stimulansa podrazumijeva.
Rutinski se prate jetreni enzimi kod poremećaja uzimanja alkohola i respiratorna funkcija kod poremećaja uzimanja opioida.
Slično tome, kardiovaskularna procjena mora postati standardna praksa za pacijente s poremećajem uzimanja stimulansa.
To minimalno uključuje temeljitu kardiovaskularnu i obiteljsku anamnezu, ciljani fizikalni pregled i elektrokardiografiju, uz selektivno razmatranje ehokardiografije ili srčanih biomarkera.
Ove procjene trebale bi se provesti rano i ne bi trebale ovisiti o apstinenciji. Jednako je važna pravovremena suradnja s kardiologom.
Kardiomiopatija povezana sa stimulansima mogla bi se stabilizirati ili djelomično povratiti apstinencijom i odgovarajućom terapijom, ali samo ako se otkrije prije nego što nastane nepovratna šteta.
Kašnjenja dovode do ponovljenih prijema i rane smrtnosti.
Edukacija pacijenata ključni je, često zanemaren element.
Mnogi pacijenti tumače palpitacije ili kratkoću daha kao prolazne učinke, a ne kao rane znakove upozorenja za srčane probleme.
Izvornik: Garel N, Greenway KT, Lavin P, i sur. Increased risks of major cardiac adverse events in stimulant use disorder as compared with other substance use disorders: a propensity-score matching cohort study. J Addict Med. 2025;19(5):599-604.