SKD su zdravstveni i društveni odgovor na probleme povezane s drogama.
To su fiksni ili pokretni prostori u kojima osobe koje uzimaju droge imaju sterilnu opremu za uporabu droga i mogu koristiti ilegalne droge pod nadzorom educiranog osoblja. Obično se nalaze u područjima gdje postoji otvorena narko-scena i gdje je ubrizgavanje na javnim mjestima uobičajeno. Primarna ciljna skupina za SKD su osobe koje se upuštaju u rizičnu uporabu droga.
Prema izvješću, geografska distribucija SKD-a je neravnomjerna, kako na međunarodnoj tako i na regionalnoj razini.
U 2022. bilo je više od 100 SKD-a diljem svijeta, s uslugama u Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Norveškoj, Portugalu i Španjolskoj, kao i u Švicarskoj, Australiji, Kanadi, Meksiku i SAD-u.
Prvenstveno, cilj SKD-a je spriječiti smrtne slučajeve zbog predoziranja drogama, smanjiti akutne rizike od prijenosa bolesti nehigijenskim ubrizgavanjem te povezati osobe koje uzimaju droge sa službama za liječenje ovisnosti i drugim zdravstvenim i socijalnim uslugama. Također mogu težiti smanjenju uznemiravanja javnosti.
Izvješće EMCDDA identificira dva glavna operativna modela SKD-a u Europi: integrirane SKD, koje djeluju unutar usluga niskog praga, gdje je nadzor uporabe droga samo jedna od ponuđenih usluga; te specijalizirane SKD koje nude uži raspon usluga izravno povezanih s nadziranom konzumacijom.
Kao usluge niskog praga na prvoj liniji, SKD mogu igrati ulogu u ranom prepoznavanju novih i nadolazećih trendova među visokorizičnim populacijama koje koriste te usluge. U Europi se ubrizgavanje heroina smanjilo posljednjih godina, a u nekim je zemljama zamijenjeno zlouporabom sintetičkih opioida i stimulansa.
Tijekom godina, u kontekstu dinamičnog fenomena droga, mnoge službe za liječenje ovisnosti, uključujući SKD, prilagodile su se lokalnim potrebama klijenata i trendovima na tržištu droga. To uključuje pružanje usluga za pušenje, kao i ubrizgavanje te dopuštanje konzumiranja šireg spektra supstanci unutar ustanove.
Kao usluge, SKD je posebno teško procijeniti. To znači da je teško generalizirati na temelju dokaza iz istraživanja koji postoje u ovom području.
Trenutno dostupni dokazi upućuju na to da bi SKD mogle imati povoljan učinak na razinu pristupa zdravstvenoj skrbi i uslugama smanjenja štete među ciljnim skupinama do kojih je teško doći; one ne povećavaju kriminal u okruženju; mogu doprinijeti smanjenju uporabe droga u javnim prostorima, kao i smanjenju općeg uznemiravanja javnosti.
Također postoje neki dokazi koji ukazuju na to da sobe za konzumiranje droga mogu smanjiti smrtnost povezanu s drogama.
Osim toga, skupina stručnjaka nedavno je zaključila da SKD mogu pridonijeti smanjenju rizičnog ponašanja povezanog s ubrizgavanjem i stoga potencijalno pridonijeti naporima za smanjenje prijenosa virusnih infekcija među intravenskim korisnicima droga.
Izvješće zaključuje da je, unatoč poteškoćama provođenja istraživanja u ovom okruženju, potrebno više studija kako bi se poboljšali dokazi o tome u kojoj mjeri SKD mogu doprinijeti smanjenju štete kako pojedinca tako i zajednice, kako u smislu ishoda povezanih s ubrizgavanjem droga, tako i u neinjicirajućim načinima primjene.
Među ostalim mjerama za smanjenje slučajeva predoziranja sa smrtnim i nesmrtonosnim ishodom, Akcijski plan EU-a za droge 2021. – 2025. poziva na uvođenje, održavanje ili poboljšanje SKD-a ‘gdje je to prikladno i u skladu s nacionalnim zakonodavstvom’.
Izvornik: EMCDDA & C-EHRN. Drug consumption rooms. Technical report. Luksemburg: Publikacije Ureda Europske unije, 2023.